Gestalt psihoterapija

Gestalt psihoterapija istražuje raznolikost ljudskih bića i njihovu jedinstvenost u kreiranju odnosa i socijalnog okruženja u kojem se nalaze.

Polazi od postavke da se svi mi rađamo s resursima i sposobnostima za ispunjavajući život. Rađamo se otvoreni za bliskost, ljubav, istraživanje svijeta oko sebe, razvijanje i realiziranje svojih potencijala. No, proces odrastanja i kasniji životni izazovi i iskustva/traume mogu prekinuti taj proces i osoba bude zaglavljena u stvorenim obrascima i uvjerenjima o sebi.

Iako je bazična motivacija čovjeka da se adaptira na date okolnosti na najbolji mogući način, ponekad upravo taj način nije najadekvatniji i sprječava nas u funkcioniranju, otežava nam da živimo punim plućima svoje biće i svoje potrebe.

Gestalt terapija podržava osobnu promjenu i razvoj te potiče kreativne procese kojima otkrivamo nove načine nošenja sa starim i novim problemima.

Terapeut i klijent zajedno istražuju sve aspekte ljudskog iskustva i konflikata: misli, osjećaje, stavove i navike, tjelesnu posturu i pokret, geste i facijalnu ekspresiju. Nastojimo razumijeti ustrajne, nezadovoljavajuće načine povezivanja s drugima te istražujemo nove forme komuniciranja i odgovaranja.

U gestalt terapiji nismo ograničeni na verbalnu razmjenu tj. razgovor. Kako bismo razumjeli uznemirujuće situacije, terapeut i klijent mogu eksperimentirati s igranjem uloga, odigravanja konflikata ili koristiti kreativne materijale za izražavanje.

Dijalektičko-bihevioralna terapija (DBT)

Dijalektično-bihevioralna terapija (DBT) kombinira principe kognitivno-bihevioralne terapije, mindfulnessa i dijalektičkog pristupa.

Što znači dijalektičko? Dijalektički princip DBT-a (kao i u gestalt psihoterapiji) jest da nijedna pozicija nije apsolutna. Odnosno svaka pozicija ima svoj komadić istine. Polarnosti, tj. suprotne napetosti povezane su, isprepletene i definiraju jedna drugu. Upravo sinteza/integracija tih polarnosti (do koje dolazi razumijevanjem različitih konteksta i u potrazi za funkcionalnim balansom) dovodi do promjene.

Promjena je konstantna, stoga zahtijeva našu fleksibilnost u bivanju između tih naših polarnosti.

Najistaknutiji dijalektički princip jest prihvaćanje vs. promjena.

Neki drugi primjeri dijalektičkog principa jesu dostupnost drugima – granice; tolerancija – rješavanje problema; traženje pomoći – samoefikasnost; fokus na sebe – fokus na druge.

Glavni cilj DBT-a jest pomoći osobi u ostvarenju veće kvalitete života i razine zadovoljstva životom. To se postiže učenjem specifičnih vještina i tehnika, kao i načina nošenja sa stresnim životnim situacijama i preplavljujućim emocijama.

Područja na kojima često radimo:

• povećanje tolerancije na stres – razvijanje vještina nošenja s kriznim situacijama i intenzivnim, teškim emocijama na zdrave, podržavajuće načine; kako preživjeti krizne situacije bez pogoršavanja stvari; tehnike samoumirivanja, odvraćanja pažnje, prihvaćanja teških nepromjenjivih okolnosti
• prepoznavanje, imenovanje, razumijevanje i regulacija emocija (posebice bolnih i intenzivnih); potiče se proživljavanje emocije umjesto bježanja od nje u kogniciju ili neke druge mehanizme obrane)
• smanjenje rizičnih ponašanja (impulzivna ponašanja, samoozljeđivanje, suicidalno ponašanje, zloupotreba supstanci)
• poboljšanje međuljudskih odnosa učenjem komunikacijskih vještina, asertivnosti, rješavanja konflikta
• primjena korisnih principa mindfulnessa u svakodnevnom životu (vježbe za vraćanje naše prisutnosti u sadašnjost, a ne prošlost ili budućnost, „teflonski um“ koji primijeti neku misao, no pušta ju da se „ne zalijepi“ i mnogi drugi.)

Dijalektičko-bihevioralna terapija u praksi

Dijalektičko-bihevioralna terapija izvorno je razvijena za liječenje osoba s graničnim poremećajem ličnosti i suicidalno ponašanje. No, pokazuje se iznimno korisnom u primjeni kod raznih drugih psiholoških simptoma i poremećaja kao što su:

• općenito poteškoće sa samoregulacijom emocija (poteškoće s intenzivnim, nestabilnim emocijama) u blažoj ili težoj formi
• (auto)agresivne sklonosti; samoozljeđivanje
• problemi s bijesom, kontrolom impulsa
• suicidalno ponašanje i razmišljanje
• poremećaji hranjenja
• depresivni poremećaji
• anksiozni poremećaji
• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
• poremećaji ovisnosti o drogama i alkoholu.

Pročitajte više o:
› psihoterapiji općenito